Finansije i Osiguranje - Hrvatska

Zdravstvo nakupilo novih 824 milijuna kuna gubitaka

Hrvatske zdravstvene ustanove u prvih šest mjeseci stvorile su nove gubitke od 824 milijuna kuna, od čega je 94 posto dug bolnica.

Istina, gubitak bi bio ipak bitno manji da proljetnim rebalansom državnog proračuna zdravstvu nije uzeto 710 milijuna kuna premda se već tada znalo da to ne znači ništa drugo nego novu besparicu sustava.

U svakom slučaju, realnost se ponovo ogleda u gubicima i malo je vjerojatno da do kraja godine novi ukupni dug zdravstva ne bude i veći od dvije milijarde kuna, piše Jutarnji list.

"Liječnici i bolnice ne smiju odbiti ni jednog pacijenta, a to stvara troškove htjeli to mi ili ne. Na kraju se svi ti pregledi, zahvati i dijagnostika ipak moraju platiti, čak i kad u zdravstvenom proračunu nedostaje novca", opravdava ministar zdravlja Siniša Varga najnovije podatke o gubicima bolnica.

Ministar naglašava da dostupnost zdravstvenih usluga građanima jamči Zakon o zdravstvenoj zaštiti pa sve dok se političkom odlukom zakon ne promijeni, jedino što valja učiniti jest da te usluge treba i - platiti!

Od 776 milijuna kuna bolničkih gubitaka KB-ovi i KBC-ovi dužni su 475 milijuna, a opće bolnice 266 milijuna kuna. To znači da bi do kraja godine gubitak zdravstvenih ustanova mogao biti najmanje još toliko ili 1,7 milijardi kuna. Dodaju li se tome dugovanja za lijekove koji su do kraja prošle godine iznosili 750 milijuna kuna bez kamata, jasno je da će, unatoč sanaciji u posljednje dvije godine od oko tri milijarde kuna, novih više od dvije milijarde kuna gubitaka ponovo gušiti hrvatsko zdravstvo. Činjenica je da svi prihodi zdravstva u prvih šest mjeseci ove godine i dalje padaju pa bolnice najveći dio svojih prihoda troše na plaće, a dobavljači lijekova i potrošnog materijala ne kriju svoje nezadovoljstvo jer dugovi prema njima i dalje rastu. Primjerice, opće bolnice prosječno za plaće troše 99 posto svojih limita pa očito liječe građane isključivo na dug. Kliničke bolnice i KBC-i za plaće troše oko 85 posto svojih limita. S obzirom na visoko diferenciranu medicinsku skrb, ni njima ne preostaje ništa drugo osim stvaranja dugova.

U Udruzi poslodavaca u zdravstvu kažu kako takvo stanje u poslovanju bolnica ozbiljno ugrožava pružanje bolničke zdravstvene zaštite.

"Na taj način dovodi se u pitanje i njihovo poslovanje s dobavljačima lijekova, potrošnog materijala te drugih usluga", kaže ravnatelj UPUZ-a Mile Klepo.

Drži da nema prostora da se u predstojećem rebalansu proračuna dodatno smanje sredstva za zdravstvo jer je očito već onaj prvi rebalans kojim je zdravstvu uzeto 710 milijuna kuna dodatno pogoršao situaciju.

Ministar Varga kaže kako bi situaciju u zdravstvenoj blagajni trebala popraviti sredstva namijenjena sanaciji dugova u zdravstvu iz 2012. u iznosu od 2,2 milijarde kuna. Obećanje je ministra financija da će to biti do kraja ovog mjeseca, premda je optimizam možda prevelik. Naime, ta su sredstva u zdravstvenom proračunu treba biti već u lipnju, no loša situacija u državnoj blagajni zaustavila je isplatu.

Svi prihodi zdravstvenih ustanova, nažalost, pokazuju trend pada u ovoj godini u odnosu na 2013. Primjerice, od obveznog osiguranja u zdravstvene je ustanove došla gotovo milijarda kuna manje te 200 milijuna kuna manje od dopunskog osiguranja. Pali su i prihodi od participacija kao i prihodi iz proračuna kako onog državnog tako i lokalne samouprave.

Istina, bolnice pokušavaju štedjeti, ali to im teško uspijeva, primjerice s potrošnjom lijekova koja je, premda minimalno, ipak porasla za 10 milijuna kuna. No, zato su pali troškovi za nabavu hrane, održavanje čistoće, energiju...